| 
                                                                                                   
TEORIJA REALNIH I KOMPLEKSNIH FUNKCIJA
 
Beograd, 1990.
 
 V (2+2), VI (2+2) PU
 
Smer:  R
 
 
  1.
 KOMPLEKSNA RAVAN.
Topologija kompleksne ravni. Put i kriva, oblast.
 
  2.
 FUNKCIJE KOMPLEKSNE PROMENLJIVE.
Bilinearne, eksponencijalna i trigonometrijske funkcije.
 
  3.
 INTEEGRAL KOMLPEKSNE FUNKCIJE.
Primitivna funkcija. Homotopne krive. Košijeva teorema. 
Košijeva integralna formula.
 
  4.
 TEJLOROV RED.
Osnovna svostva holomorfnih funkcija. Teorema jedinosti. 
Vajerštrasova teorema.
 
  5.
 LORANOV RED.
Izolovani singulariteti holomorfnih funkcija. Reziduum.
 
  6.
 ANALITIČKO PRODUŽENJE.
Pojam analitičkog produženja. Elementi analitičkih 
funkcija. Analitičko produženje duž puta. 
Pojam analitičke funkcije.
Elementarne analitičke funkcije. 
Singulariteti analitičkih funkcija.
 
  7.
 OSNOVNE GEOMETRIJSKE TEORIJE.
Princip argumenta. Princip maksimuma i Švarcova lema. 
Princip otvorenog preslikavanja. Princip simetrije.
 
  8.
 LEBEGOV INTEGRAL.
Merljivi skupovi. Merljive funkcije. Lebegov integral. 
Fubinijeva teorema.
Odnos Rimanovog i Lebegovog integrala. Prostor Lp.
 
  9.
 BANAHOV PROSTOR.
Linearni operator. Banahov prostor ograničenih linearnih 
operatora. Linearna funkcionela. (Han-Banahov stav). 
Reprezentacija ograničene
linearne funkcionele u nekim Banahovim prostorima. 
Konjugovani operator.
Berova teorema. Princip konvergencije i princip 
uniformne ograničenosti.
Teorema o otvorenom preslikavanju. Zatvoreni operatori 
i stav o zatvorenom grafiku.
 
 
 
 
 
 
 
 NACRTNA GEOMETRIJA
 
Beograd, 1990.
 
 V (2+2), VI (2+2) PU
 
Smer:  M, N, V, R, L
 
 
 
Pogledati smer:  Teorijska matematika i primene.
 
 
 
 
 
 
 
 NUMERIČKE METODE
 
Beograd, 1990.
 
 V (2+2), VI (2+2) PU
 
Smer:  R
 
 
  1.
 INTERPOLACIJA.
Interpolacija splajnovima. Hermiteova interpolacija. 
Interpolacija funkcije više argumenata.
 
  2.
 SOPSTVENE VREDNOSTI I VEKTORI MATRICA.
Potpuni problem sopstvenih vrednosti ( direktne i iterativne 
metode ).
Iterativne metode za rešavanje delimičnog problema.
 
  3.
 SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA.
Metoda iteracije. Newtonova metoda.
 
  4.
 MINIMIZACIJA ( elementi optimizacije ).
Elementi linearnog programiranja. 
Elementi nelinearnog programiranja.
 
  5.
 APROKSIMACJA FUNKCIJA.
Srednje kvadratna aproksimacija. Ravnomerna aproksimacija.
 
  6.
 CAUCHYJEVI PROBLEMI ZA OBIČNE DIFERENCIJALNE 
JEDNAČINE.
Analitičke metode. Metode tipa Runge-Kutta. 
Prediktor-korektor metode.
 
 
  7.
 GRANIČNI PROBLEMI ZA OBIČNE DIFERENCIJALNE 
JEDNAČINE.
Svodjenje na Košijeve probleme. Metoda konačnih razlika. 
Varijacione metode.
 
 
  8.
 PARCIJALNE DIFERENCIJALNE JEDNAČINE.
Metoda konačnih razlika za jednačine eliptičkog i
hiperboličkog tipa. varijacione metode.
 
  9.
 METODA KONAČNOG ELEMENTA.
Jednodimenzioni granični problem. Višedimenzioni 
granični problem.
 
  10.
 INTEGRALNA JEDNA[INE.
Fredholmova i Volterova jednačina druge vrste. 
Fredholmova i Volterova jednačina prve vrste.
 
 
 
 
 
 
 
 TEORIJA ALGORITAMA, JEZIKA I AUTOMATA.
 
Beograd 1990.
 
 V (2+2), VI (2+2) PU
 
Smer:  R
 
 
  1.
 TEORIJA ALGORITAMA
Pregled algoritamskih sistema:  Turing-ove mašine. 
Rekurzivne funkcije (elementarne funkcije, parcijalne 
rekurzivne funkcije, opšte rekurzivne
funkcije ). Postovi sistemi. Registarske mašine sa 
neograničenom memorijom. Kodiranje. 
Ekvivalentnost algoritamskih sistema.  Church-ova teza.
Odlučivost i neodlučivost. Rekurzivni i rekurzivno 
nabrojivi skupovi.
Odlučivi i neodlučivi predikati. 
Univerzalna  Turing-ova mašina
i problem zaustavljanja (halting problem). Primeri 
odlučivih i neodlučivih problema. Enumeracija 
parcijalno rekurzivnih funkcija. Teoreme
rekurzije ( teoreme fiksne tačke za opšte rekurzivne 
funkcije). Rajsova teorema. Rekurzivni operatori.
Teorija složenosti. Mere složenosti.  LOOP programi. 
Izračunljivost u polunomijalnm vremenu. 
Nedeterminističke Turingove mašine i
 NP-potpunost.  Cook-ova teorema. 
Stepeni nerešivosti.
 
  2.
  FORMALNI JEZICI I AUTOMATI.
Jezici i njihova reprezentacija gramatike. Klasifikacija 
formalnih jezika.
Konačni automati.  Kleene-ova teorema reprezentacije 
regularnih jezika pomoću konačnih automata. 
Potisni automati i kontekstno-slobodni jezici. 
 Turingove mašine i formalni jezici. 
Neodlučivi problemi kod formalnih jezika.
 
 
 
 
 
 
 
 PROGRAMSKI JEZICI
 
 
Beograd, 1997.
 
 
 V  (2+2) VI  (2+2) PU
 
 
Smer: R
 
 
  1.
Opšte karakteristike programskih jezika. Klasifikacije programskih jezika.
 Uticaj  von Neumann-ovih računara na razvoj programskih jezika. 
Razvojno stablo programskih jezika.
 
  2.
Logičko programiranje - osnovna obeležja. Programski jezik  PROLOG i 
njegove karakteristike. Programiranje u  PROLOG-u. Pregled osnovnih sistemskih 
predikata i načina njihovog korišćenja. Veza  PROLOG-a i matematičke logike.
 
  3.
Funkcionalno programiranje - osnovna obeležja. Programski jezik  LISP i 
njegov uticaj na funkcionalne programske jezike. Opis najrasprostranjenijih funkcija 
 LISP-a i njihovog načina korišcenja. Specifičnosti programskog jezika 
 Scheme, kao jedne varijante  LISP-a.
 
  4.
Objektno-orijentisano programiranje - osnovna obeležja. Programski jezik 
 Java - poredjenje sa programskim jezikom  Smalltalk. Osnovni elementi programskog jezika  Java. 
Programiranje (kreiranje aplikacija i apleta) u programskom jeziku  Java.
 
 NAPOMENA: Na vežbama se, najpre, obradjuju osnovne tehnike programiranja 
korišcenjem ranije naučenih programskih jezika 
( Pascal, C, ...). Nakon toga, vežbaju se zadaci koji se odnose 
na programiranje u progamskim jezicima:  PROLOG, LISP i  Java.
 
 
 
 
 
 
 
 
 PREVODIOCI I INTERPRETATORI
 
Beograd, 1990.
 
 V (2+2), VI (2+2) PU
 
Smer:  R
 
 
  1.
 UVOD.
Jezički procesori. Upotreba jezika u računarstvu. 
Sintaksa, semantika i pragmatika. Struktura interpretatora 
i prevodilaca. Osnovni pojmovi teorije
grafova, drveta.
 
  2.
 FORMALNE GRAMATIKE.
Azbuka, reč, jezik, operacija nad jezicima. 
Gramatike i klasifikacija  Chomskog. Kontekstno-sllobodne 
gramatike. Izvodjenje, levo i desno izvodjenje,
drvo izvodjenja, jednoznačnost. Sistemi definicionih 
jednakosti, veza sa  KS gramatikama. Transformacije 
 KS gramatika: izbacivanje suvišni slova,
izbacivanje jednostrukih pravila,  -slobodne gramatike, 
pravilne gramatike, oslobadjanje od leve rekurzije. 
Desno linearne gramatike, regularni skupovi,
sistemi jednačina u standardnoj formi.
 
  3.
 AUTOMATI-PRIHVATAČI.
Konačni automati, veza determinističkih i 
nedeterminističkih KA sa
 DL gramatikama i regularnom skupovima. Potisni automati, 
prošireni  PA, jezici prihvaćeni praznom 
potisnom listom, veza sa  KS gramatikama.
 
  4.
 FORMALNA PREVODJENJA.
Sheme sintaksno vodjenog prevodjenja, proste sheme  SVP.
 
  5.
 AUTOMATI-PREVODIOCI.
Konačni automat - prevodilac, potisni automat - prevodilac, 
veza sa prostom shemom  SVP. Formalizacija jezičkih 
procesora preko prostih shema
 SVP i koncepta semantičkih operacija.
 
  6.
 OSOBINE I STRUKTURE PROGRAMSKIH JEZIKA.
 
  7.
 ALGORITMI ZA PREVODJENJE PROGRAMSKIH JEZIKA.
Leksička analiza, opšti algoritmi za prevodjenje 
odozgo naniže i odozdo naviše. Deterministički 
algoritmi - prevodjenje  LL(1) i
jezika prethodjenja.
 
  8.
 GENERISANJE KODA.
Održavanje tabela, alokacija memorije, generisanje medjukoda, 
elementi optimizacije medjukoda, generisanje izlaznog koda, 
elementi optimizacije izlaznog koda.
 
 
 
 
 
 
 
 PROGRAMSKI SISTEMI
 
Beograd, 1990.
 
 V (2+2), VI (2+2) PU
 
Smer:  R
 
 
  1.
 UVOD U PROGRAMSKE SISTEME.
Razvoj sistemskih programa. Osobine  C-jezika. Unošenje, 
editovanje, prevodjenje, povezivanje i izvršavanje 
programa. Funkcije u  C-jeziku. Funkcija neformatiranog i 
formatiranog izlaza. Tipovi podataka: celobrojni,
znakovni i realni tip. Operacije: operator dodeljivanja i 
adresni operatori. Funkcija ulaza. Relacioni operatori. 
Naredbe uslovnog i bezuslovnog prelaska.
Programski ciklusi. Deklaracije, definicije i poziv funkcija. 
Strukture podataka. Višestruko grananje. Programski 
stil u  C-jeziku. Veza  C-jezika
sa drugim jezičkim procesorima. Primeri sistemskih programa.
 
  2.
 UVOD U OPERATIVNE SISTEME.
Pregled računarskih sistema. Karakteristike operativnih 
sistema. Generisanje operativnih sistema. Programski jezici za 
opis paralelnih procesa. Upravljanje procesima: 
definicija procesa. sekvencijalni i
paralelni procesi, stanje procesa, sinhronizacija procesa, 
singronizacija procesa, semafori, kritični regioni. 
Jezgro operativnog sistema. Upravljanje memorijom: 
jedno i višparticiona raspodela memorije.
Statička i dinamička raspodela memorije. 
Virtuelna memorija: straničenje, segmentacija i 
kombinacija ova dva. Politike raspodele memorijskog prostora. 
Model radnog skupa. Rasporedjivanje i prodruživanje
resursa. Upravljanje procesorom. Multiprocesorski sistemi. 
Upravljanje ulazom i izlazom. Sistem teka. Zaštita u 
operativnim sistemima. Jezik operativnih sistema. 
Primeri operativnih sistema.
 
 
 
 
 
 
 
 STRANI JEZIK 1
 
Beograd, 1990.
 
 V (1+1), VI (1+1) PU
 
Svi smerovi
 
 
 
Pogledati smer:  Teorijska matematika i primene.
 
 
 
 
 
 
 
 UVOD U FILOSOFIJU
 
Beograd, 1990.
 
 V (2+0), VI (2+0) PU
 
Svi smerovi
 
 
 
Pogledati smer:  Teorijska matematika i primene.
 
 
 
 
 
 
 
 PEDAGOGIJA
 
Beograd, 1990.
 
 VI (2+0) PU
 
Svi smerovi
 
 
 
Pogledati smer:  Teorijska matematika i primene.
 
 
 
 
 
 
 
 DIFERENCIJALNE JEDNAČINE
 
Beograd, 1990.
 
 VII (2+2), VIII (2+2) PU
 
Smer:  R
 
 
  1.
Pojam diferencijalne jednacine. Košijevo rešenje, 
geometrisko tumačenje rešenja i difernecijalne 
jednačine. Pojam i konstruisanje integranlnih krivih. 
Klasifikacija diferencijalnih
jednačina i njihovo formiranje.
 
  2.
Integracija pomoću kvadratura. Jednačina koja razdvaja
promenjive. Homogena jednačina i jednačine koje 
se svode na tu jednačinu. Linearna diferncijalna 
jednačina prvog reda. Bernulijeva
i Darbuova jednačina. Rikatijeva jednačina.
 
  3.
Teorema o jedinstvenosti i rešenja košijevog zadatka. 
Teorema o egzistenciji Košijevog zadatka - Paenova teorema. 
Pikarova teorema o egzistenciji i jedinstvenosti rešenja 
Košijevog zadatka. Teorema o produženju rešenja 
diferencijalne jednačine. Teorema o neprekidnosti i 
diferencijabilnosti rešenja diferencijalne jednačine
od parametra i početnih vrednosti.
 
  4.
Pojam opšteg rešenja i njegova egzistencija. 
Pojam integrala i opšteg integrala i veza sa linearnim 
parciajlnim jednačinama prvog reda.
 
  5.
Diferncijalna jednačina sa totalnim diferncijalom. 
Integracioni faktor.
 
  6.
Diferncijalne jednačine koje nisu rešene po prvom 
izvodu i metod uvodjenja parametra.
 
  7.
Teorema o egzistenciji i jedinstvenosti rešenja Košijevog 
zadatka. Lagranžova i Klerova jednačina. 
Partikularno i singularno rešenje.
Obvojnica jednoparametarske familije i singularno rešenje.
 
  8.
Sistem običnih diferencijalnih jednačina. Normalni sistem
diferencijalnih jednačina i njegovo geometrijsko i 
mehaničko tumačenje. Teorema o egzistenciji 
Košijevog zadatka - Peanova teorema.
Pikarova teorema o egzistenciji i jedinstvenosti rešenja 
Košijevog zadatka i neke primene na diferencijalnu 
jednačinu n-tog reda, sistem linearnih diferencijalnih 
jednačina u normalnom obliku i linearna
jednačina  n-tog reda. Teorema o neprekidnosti i 
egzistenciji izvoda rešenja po početnim vrednostima 
i parametru. 
 
  9.
Pojam integrala normalnog sistema i broj nezavisnih integrala. 
Prvi integral i snižavanje reda normalnom sistemu. 
Opšti integral. Veza izmedju normalnog sistema 
diferencijalnih jednačina i linearne parcijalne
jednačine prvog reda.
 
 
 
 
 
 
 
 VEROVATNOĆA I STATISTIKA
 
Beograd, 1990.
 
 VII (2+2), VIII (2+2) PU
 
Smer:  M, N, V, R, L
 
 
 
Pogledati smer:  Teorijska matematika i primene.
 
 
 
 
 
 
 
 MATEMATIČKA LOGIKA U RAČUNARSTVU
 
Beograd, 1990.
 
 VII (2+2), VIII (2+2) PU
 
Smer:  R
 
 
  1.
 DOKAZIVAČ TEOREMA.
Iskazni i predikatski račun prvog reda. Stavovi dedukcije.
Neprotivurečnost i postojanje modela. Stavovi potpunosti. 
Skolemizacija, termovski model. Pravilo rezolucije, potpunost. 
Deduktivni množač.
Dokazivač teorema.
 
  2.
 TERMOVSKI RAČUN.
Stroga definicija terma, drvo terma. Termovska algebra. 
Unifikacija termova. Nastanak  Lisp-a. Osnovne funkcije 
 Lisp-a. Pogled na  Lisp - interpretator.
 
  3.
 HORNOVSKE FORMULE, DEDUKTIVNI MODEL.
Primeri Hornovskih hipoteza. Traženje svih modela. 
Deduktivan (slobodan) model. Prološka strategija. 
Logičko programiranje.
 
  4.
 REKURZIVNOST.
Opšte definicije. Svet rekurzivnih algoritama. 
Lispovski, prološki pristup.
 
  5.
 KRATAK POGLED NA LOGIČKE TEORIJE.
Modalna logika. Pitanje relevantnosti. Rasplinute logike i skupovi. 
Razni primeri neklasičnih logika.
 
 
 
 
 
 
 
 BAZE PODATAKA
 
Beograd, 1990.
 
 VII (2+2), VIII (2+2) PU
 
Smer:  R
 
 
  1.
 MODEL PODATAKA.
Atributi, odnosi, hijerarhijski, mrežni, relacioni, 
prošireni relacioni model, model entiteta i odnosa.
 
  2.
 LOGIČKO PROJEKTOVANJE.
Logičke zavisnosti, normalizacija, normalne forme, 
normalizovani relacioni model.
 
  3.
 JEZICI BAZA PODATAKA.
Relaciona algebra, relacioni raču, relacioni jezici podataka 
( SQL, QUEL)
jezici za mikroračunare, tipovi u jezicima baza podataka.
 
  4.
 STRUKTURNO PROJEKTOVANJE.
Strukture podataka i algoritmi restrikcije, projekcije, spajanja,
ažuriranja, brisanja i unošenja (sekvencijalna, indeksna 
i direktna reprezentacija, B* drvo)
 
  5.
 NEKI PROBLEMI IMPLEMENTACIJE BAZE PODATAKA.
Integritet i bezbednost podataka. Problem oporavka i 
konkurentnost.
 
 
 
 
 
 
 
 MIKRORAČUNARI SA PRIMENAMA U OBRAZOVANJU
 
Beograd, 1990.
 
 VII (2+2), VIII (2+2) PU
 
Smer:  R
 
 
  1.
Struktura mikroracunarskih sistema. Opis  hardware-skih 
komponenti. Opšte karakteristike mikroprocesora i pravci 
razvoja mikroračunarske tehnologije. Pregled karakteristika 
nekih 8-bitnih mikroprocesora ( MOS-6502 i  Z-80). 
16-bitni mikroprocesori. Struktura i mašinski jezik
mikroprocesora  INTEL - 8086 (8088). Sistem prekida i 
interfejsi. Karakteristike  software - mikroračunara. 
Operativni sistemi mikroračunara, prevodioci, tekst-procesori, 
radne table, sistemi za upravljanje bazama podataka i programi 
za rad sa grafikom.
 
  2.
Primena mikroračunara u obrazovanju. Obrazovanje u oblast
računarstva: opšte, opštestručno i 
užestručno obrazovanje. Primena računara u nastavi, 
uvežbavanju i učenju. Vrste obrazovnih programa.
Izrada obrzovnih programa: izbor teme, oblikovanje programa, 
pisanje i provera programa. Izrada dokumentacije za učenike 
i nastavnika. Korišćenje gotovih obrazovnih programa. 
Obuka nastavnika za primenu računara u nastavi. 
Projektovanje i razvoj jednog obrazovnog programa
za odredjenu nastavnu temu.
 
 
 
 
 
 
 
 ISTORIJA I FILOSOFIJA MATEMATIKE I RAČUNARSTVA
 
Beograd, 1990.
 
 VII (2+0), VIII (2+0) U
 
Svi smerovi
 
 
 
Pogledati smer:  Teorijska matematika i primene.
 
 
 
 
 
 
 
 METODIKA NASTAVE MATEMATIKE I RAČUNARSTVA
 
Beograd, 1990.
 
 VII (2+0), VIII (2+0) U
 
Svi smerovi
 
 
 
Pogledati smer:  Teorijska matematika i primene.
 
 
 
 
 
 
 
 PRIMENA RAČUNARA
 
Beograd 1990.
 
 VII (2+2), VIII (2+2) PU
 
Smer:  R, izborni predmet
 
 
  1.
Analiza algoritama.
 
  2.
Srukture podataka.
 
  3.
Konstrukcija algoritama indukcijom.
 
  4.
Algoritmi za rad sa nizovima i skupovima.
 
  5.
Algoritmi za obradu grafova.
 
  6.
Geometrijski algoritmi.
 
  7.
Redukcije.
 
  8.
 NP-kompleksnost.
 
  9.
Paralelni algoritmi.
 
 
 
 
 
 
 
 STRANI JEZIK 2
 
Beograd, 1990.
 
 VII (1+1), VIII (1+1) PU
 
Svi smerovi
 
 
 
Pogledati smer:  Teorijska matematika i primene.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 |